Paprika potiče iz Južne Amerike, a u Evropu su je doneli Španci u 15. veku. Tokom vremena, gajenje paprike se proširilo po celom svetu. Od zemalja u okruženju paprika se gaji najviše u Mađarskoj, a kod nas su najpoznatije tzv. leskovačke i makedonske paprike.
Paprika je jednogodišnja biljka, ali je u tropskim krajevima višegodišnja biljka. Sezona berbe je proleće-jesen, ali korišćenje savremenih plastenika i staklenika, kao i brzina transporta - doprineli su tome da sveža paprika bude prisutna na našoj trpezi skoro cele godine. U zimskom periodu se koristi kisela parika iz turšije,
konzervirana kiseljenjem. Paprika spada u cenjeno povrće zbog svojih hranljivih i lekovitih svojstava.
Vrste paprika
Ukrštanjem su dobijene razne vrste paprika, a najpoznatija je podela na slatke i ljute (havano, kajenska, kalifornijska, halapenjo, mađarska, serano, trešnjasta...). Paprike po obliku mogu biti: kupaste, prizmatične, okrugle, spljoštene i baburaste (okruglaste), i to u veličini od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara. Što se tiče boje, plodovi mogu biti: tamnozeleni, žutozeleni, bledožuti, beli, žuti, narandžasti, svetlocrveni i tamnocrveni.
Korisni sastojci
Paprika nema veliku energetsku vrednost, pa je pogodna za dijetalnu ishranu, ali je zato bogata mineralima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima. Plod sadrži oko 89% vode.
Paprika sadrži hranljive, lekovite i druge korisne satojke:
* beta-karoten
* vitamin A
* vitamin B1
* vitamin B2
* vitamin B6
* vitamin E
* vitamin C
* gvožđe
* glukozu
* eterična ulja (najviše u semenu)
* zeaksantin
* kalijum
* kapsacin
* karotin
* lutein
* monosaharide
* natrijum
* pantotinsku kiselinu
* saharozu
* ugljene hidrate
* folnu kiselinu
* fosfor
* fruktozu
* citrin
Primena u kuhinji
Paprika se u ishrani koristi za spremanje salata, za spremanje kuvanih jela, ukiseljena za razne vrste turšija, ali i kao aromatični i prepoznatljivi začin (seckana, sušena, mlevena...).
Pored slatke paprike, koristi se i ljuta paprika, koja ima posebna svojstva, ali je njena uloga kao začina i sredstva za poboljšanje apetita neprevaziđena.
Da bi u jelu ostalo što više korisnih sastojaka, preporučuje se kratkotrajno kuvanje paprike.
Interesantno je da se kao aromatik paprika koristi u spravljanju nekih žestokih alkoholnih pića.
Korišćenje
Najbolja i najbogatija korisnim sastojcima svakako je sveža paprika, pa se takva i najviše preporučuje za ishranu.
Sastojci u paprici deluju na ljudski organizam kao: antidepresiv, afrodizijak, antireumatik, antiseptik i diuretik.
Zanimljivo je da paprika ima mnogo više vitamina C nego limun i narandža. U 100 grama paprike ima od 100 mg do 250 mg vitamina C.
Lekovito dejstvo
Sirova paprika i jela od paprike pomažu u lečenju mnogih bolesti i tegoba:
* avitaminoza
* alergije
* angina pektoris
* anemija
* astma
* arteroskleroza
* bolesti želuca
* bolesti zuba, grla i ždrela
* bronhitis, prehlade i grip
* visok krvni pritisak
* gojaznost
* dijabetes
* zatvor
* impotencija
* imunodeficijencija
* infektivna oboljenja
* infarkt
* jačanje imunološkog sistema
* katarakta
* kašalj
* kriptoksantin
* makularna degeneracija
* mamurluk
* nadutost
* neke vrste raka
* neplodnost
* opadanje kose
* osteoartitis
* osteoporoza
* otežano mokrenje
* povišeni nivo holesterola
* problemi sa varenjem
* problemi sa želucem
* problemi sa nervima
* problemi sa krvnim sudovima
* problemi sa cirkulacijom
* reumatizam
* reumatoidni artritis
* sinuzitis
* smanjeni apetit
* starosno slepilo
* hemoroidi
* šlog
Zaključak
Na osnovu svih ovih informacija, jasno je da papriku treba koristiti u svakodnevnoj ishrani zato što povoljno deluje na: bubrege, stomak, creva, mišiće, krvne sudove i imunološki sistem.
Paprika ne može biti osnovni lek, ali u sprečavanju nastanka bolesti i kao dodatak terapiji može biti veoma korisna. S korišćenjem ljute paprike treba biti oprezan, pošto ljutinu ne može da podnese svaki organizam.
Dragan Cvetković
Izvor: Krstarica