Naslovna / Magazin / Zdrava ishrana / Paprika kao povrće i lek

Zdrava ishrana

15. jul 2009.
    Pregleda: 2444 puta. Pregleda (2444)

Paprika kao povrće i lek


Paprika potiče iz Južne Amerike, a u Evropu su je doneli Španci u 15. veku. Tokom vremena, gajenje paprike se proširilo po celom svetu. Od zemalja u okruženju paprika se gaji najviše u Mađarskoj, a kod nas su najpoznatije tzv. leskovačke i makedonske paprike.

Paprika je jednogodišnja biljka, ali je u tropskim krajevima višegodišnja biljka. Sezona berbe je proleće-jesen, ali korišćenje savremenih plastenika i staklenika, kao i brzina transporta - doprineli su tome da sveža paprika bude prisutna na našoj trpezi skoro cele godine. U zimskom periodu se koristi kisela parika iz turšije,Paprika konzervirana kiseljenjem. Paprika spada u cenjeno povrće zbog svojih hranljivih i lekovitih svojstava.

Vrste paprika

Ukrštanjem su dobijene razne vrste paprika, a najpoznatija je podela na slatke i ljute (havano, kajenska, kalifornijska, halapenjo, mađarska, serano, trešnjasta...). Paprike po obliku mogu biti: kupaste, prizmatične, okrugle, spljoštene i baburaste (okruglaste), i to u veličini od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara. Što se tiče boje, plodovi mogu biti: tamnozeleni, žutozeleni, bledožuti, beli, žuti, narandžasti, svetlocrveni i tamnocrveni.

Korisni sastojci

Paprika nema veliku energetsku vrednost, pa je pogodna za dijetalnu ishranu, ali je zato bogata mineralima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima. Plod sadrži oko 89% vode.

Paprika sadrži hranljive, lekovite i druge korisne satojke:

    * beta-karoten
    * vitamin A
    * vitamin B1
    * vitamin B2
    * vitamin B6
    * vitamin E
    * vitamin C
    * gvožđe
    * glukozu
    * eterična ulja (najviše u semenu)
    * zeaksantin
    * kalijum
    * kapsacin
    * karotin
    * lutein
    * monosaharide
    * natrijum
    * pantotinsku kiselinu
    * saharozu
    * ugljene hidrate
    * folnu kiselinu
    * fosfor
    * fruktozu
    * citrin

Primena u kuhinji

Paprika se u ishrani koristi za spremanje salata, za spremanje kuvanih jela, ukiseljena za razne vrste turšija, ali i kao aromatični i prepoznatljivi začin (seckana, sušena, mlevena...).

Pored slatke paprike, koristi se i ljuta paprika, koja ima posebna svojstva, ali je njena uloga kao začina i sredstva za poboljšanje apetita neprevaziđena.

Da bi u jelu ostalo što više korisnih sastojaka, preporučuje se kratkotrajno kuvanje paprike.

Interesantno je da se kao aromatik paprika koristi u spravljanju nekih žestokih alkoholnih pića.

Korišćenje

Najbolja i najbogatija korisnim sastojcima svakako je sveža paprika, pa se takva i najviše preporučuje za ishranu.

Sastojci u paprici deluju na ljudski organizam kao: antidepresiv, afrodizijak, antireumatik, antiseptik i diuretik.

Zanimljivo je da paprika ima mnogo više vitamina C nego limun i narandža. U 100 grama paprike ima od 100 mg do 250 mg vitamina C.

Lekovito dejstvo

Sirova paprika i jela od paprike pomažu u lečenju mnogih bolesti i tegoba:

    * avitaminoza
    * alergije
    * angina pektoris
    * anemija
    * astma
    * arteroskleroza
    * bolesti želuca
    * bolesti zuba, grla i ždrela
    * bronhitis, prehlade i grip
    * visok krvni pritisak
    * gojaznost
    * dijabetes
    * zatvor
    * impotencija
    * imunodeficijencija
    * infektivna oboljenja
    * infarkt
    * jačanje imunološkog sistema
    * katarakta
    * kašalj
    * kriptoksantin
    * makularna degeneracija
    * mamurluk
    * nadutost
    * neke vrste raka
    * neplodnost
    * opadanje kose
    * osteoartitis
    * osteoporoza
    * otežano mokrenje
    * povišeni nivo holesterola
    * problemi sa varenjem
    * problemi sa želucem
    * problemi sa nervima
    * problemi sa krvnim sudovima
    * problemi sa cirkulacijom
    * reumatizam
    * reumatoidni artritis
    * sinuzitis
    * smanjeni apetit
    * starosno slepilo
    * hemoroidi
    * šlog

Zaključak

Na osnovu svih ovih informacija, jasno je da papriku treba koristiti u svakodnevnoj ishrani zato što povoljno deluje na: bubrege, stomak, creva, mišiće, krvne sudove i imunološki sistem.

Paprika ne može biti osnovni lek, ali u sprečavanju nastanka bolesti i kao dodatak terapiji može biti veoma korisna. S korišćenjem ljute paprike treba biti oprezan, pošto ljutinu ne može da podnese svaki organizam.

Dragan Cvetković

Izvor: Krstarica

 

 

Vrh straneVrh strane
Poslednjih 6 vesti iz kategorije Zdrava ishrana
12. 03. 2010.      Pregleda: (13),      Komentara: (0)
  Kafa - ZA i PROTIV
11. 03. 2010.      Pregleda: (197),      Komentara: (0)
  Pčelinji proizvodi mogu pomoći kod povišenog holesterola
10. 03. 2010.      Pregleda: (171),      Komentara: (0)
  Vegetarijanska ishrana
09. 03. 2010.      Pregleda: (427),      Komentara: (0)
  Jedna jabuka dnevno za jači imunitet
08. 03. 2010.      Pregleda: (325),      Komentara: (0)
  Brokoli - Izvor magnezijuma
05. 03. 2010.      Pregleda: (562),      Komentara: (0)
  Med protiv nesanice
Generalni sponzor
Novosadski sajam