1. oktobar 2008.
Od davnina većina evropskih naroda glavni obrok započinje supom ili varivom. Tim se okrepljujućim jelima, koja se jedu isključivo kašikom, želudac priprema za kaloričnija i bogatija jela od mesa, ribe, povrća, testenine ili riže.

Kako se supe i variva obično dugo kuvaju na laganoj vatri, neki nutricionisti upozoravaju da se tako uništava većina vitamina. Iako se s time njihove kolege slažu, ipak tvrde da ta jela zaslužuju mesto na stolu, zbog toga što na kraju pripreme u supama i varivima ipak ostaju hranjivi i samo ponešto promenjeni sastojci kao što su ugljeni hidrati, masti ili proteini. Prednost je tih jela i što se lako vare, a mogu se pripremiti od govedine, teletine, junetine, svinjetine, divljači, ovčetine, jaretine, peradi, povrća, plodova mora, ribe…
Istovremeno se variva pripremaju od svežeg ili sušenog povrća, a često i s dodatkom kobasica, testenine, sočiva, žitarica, suvog mesa… Iako je reč o jednostavnim jelima, ipak ih većina kulinara priprema samo po njima poznatim receptima. Na primer, neki pileću supu pripremaju s više mesa, a drugi s više korenastog povrća.
I na kraju dodajmo da se duže ili kraće kuvane supe sve češće zamenjuju onima iz kesice ili kocke. Iako ih neki izbegavaju, stručnjaci za ishranu posebno hvale one proizvedene prema novim formulama koje zadržavaju hranjivost i ukus svežih namirnica od kojih su pripremljene.
Izvor:
republika.cg.yu