Naslovna / Magazin / Stil života / Sve prednosti i mane evropske "plave karte"
Topshop

Stil života

1. decembar 2008.
    Pregleda: 13 puta. Pregleda (13)

Sve prednosti i mane evropske "plave karte"


Države članice EU, konačno su se dogovorile o jednoj, donekle, ujednačenoj useljeničkoj politici. U Briselu je usvojen "Pakt za useljavanje i Azil". Između ostalog u tom okviru je i tzv. Plava karta (Blue Card).
Plava karta
Trajanje "Plave karte" je ograničeno na pet godina, pa samim tim i boravak visokokvalifikovanih stručnjaka. Pojedini stručnjaci smatraju da je takvo ograničenje pogrešno. Dimitria Klajton, ministarka za porodicu, žene i integraciju u nemačkoj saveznoj zemlji Severna Rajna Vestfalijia u tome ne vidi samo loše strane: „Ograničenje ne mora predstavljati problem. Životni planovi su najčešće takvi da čovek kaže:  idem na neko vreme u inostranstvo, radiću tamo, a onda ću se vratiti. Ako još uvek ne bih bio spreman na povratak u domovinu, onda imam mogućnost i da ostanem. Takva mogućnost nije isključena. Takođe ni sa evropskom "Plavom kartom".

"Koliko para, toliko i muzike"

"Velike prepreke u dolasku visoko kvalifikovanih useljenika pre svega treba tražiti u finansijskim odredbama EU", kaže Klejtonova. Zarada posednika "Plave karte" treba biti najmanje 1,7 puta viša nego prosečna zarada u zemlji u koju dolazi. Klajtonova objašnjava: „Na primer srednje i male firme koje bi bile zainteresovane da zaposle takve stručnjake, to sebi, uglavnom ne mogu priuštiti.“

Stranci su dobri za sve

Članice EU ubuduće bi trebale same odlučivati da li će otvoriti svoje granice za inženjere i kompjuterske stručnjake iz inostranstva. Finansijski aspekt u nastojanjima pridobijanja stručnog kadra iz svijeta nije odlučujući samo za srednja i mala preduzeća. Razlike među zemljama EU u zaradama još uvek su veoma velike. Stručni kadar je potreban i novim članicama EU. Tamo su zarade u proseku višestruko niže nego u starim EU zemljama. Ali nije samo finansijski aspekt bitan pri odluci da se ode u neku zemlju, već i kako će te osobe tamo osećati, i da li će kao migranti biti prihvaćeni u društvu. Klajtonova kaže: „U jednoj zemlji, koja je poznata kao useljenička, postoje dobre šanse da migranti budu dobro prihvaćeni. Na žalost Nemačka nije poznata kao takva zemlja. Smatram da mi ovde na tom planu treba da poradimo.“

Blagorodna Grigorova

Izvor: Dojče Vele

Vrh straneVrh strane
Poslednjih 6 vesti iz kategorije Stil života
08. 01. 2009.      Pregleda: (61),      Komentara: (0)
  Zimski režim nege lica
08. 01. 2009.      Pregleda: (41),      Komentara: (0)
  Žene troše 3 milijarde evra na odeću koju ne nose
07. 01. 2009.      Pregleda: (128),      Komentara: (0)
  Platne kartice i dozvoljeni minus
07. 01. 2009.      Pregleda: (175),      Komentara: (0)
  Kad je jezik brži od mozga
06. 01. 2009.      Pregleda: (180),      Komentara: (0)
  Kako da ostvarite sve što ste zacrtali
06. 01. 2009.      Pregleda: (255),      Komentara: (0)
  Seksualna zavisnost razara život
Generalni sponzor
Weather2Umbrella vremenska prognoza
BIS-IT Recycling
RP company
Positive racunari