21. oktobar 2008.

Kotor - Osim alkoholizma i narkomanije, koji su u stalnom rastu i zbog toga se smatraju epidejom ovog veka u svetu pa i kod nas, sve više je prisutna i zavistnost od kockanja i Interneta, koje se smatraju isto tako veoma teškim oblicima zavisnosti.
Načelnica odeljenja za lečenje bolesti zavistnosti u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, neuropsihijatar dr Marina Roganović, kaže da su u svetu kockanje i Internet priznati kao oboljenja, te da postoje i bolnice za lečenje ovih vrsta zavisnosti.
-Vidimo koliko je sada popularan taj Facebook, i mlad čovek gotovo i ne oseti sedeći za kompjuterom kako mu protiče vreme i kako polako ulazi u zavisnost. Dešava se da mlad čovek ništa drugo ne radi osim što sedi za komjuterom. Imala sam priliku da upoznam studenta koji je zanemario studije sedeći uporno za kompjuterom - kazala je Roganovićeva za "Vijesti".

Ona ističe da upravo zavisnici od alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, kada se uspeju uvesti u apstinenciju, često u tom periodu pređu upravo na kockanje ili zavisnost od Interneta, odnosno prelaze iz jedne zavisnosti u drugu.
Dr Roganović kaže da je uspešnost lečenja bolesti zavisnosti upravo proporcionalna količini zalaganja lekara, samog zavisnika i njegove porodice, a obrnuto proporcionalna dužini trajanja ovih bolesti.
Roganović upozorava i na to da se u Crnoj Gori sve više susrećemo sa zavisnicima od alkohola u mlađoj životnoj dobi, što nije bio slučaj ranije.
- Primećujemo da sve više, nakon dve do tri godine konzumiranja alkoholnih pića, mladi ljudi uzrasta od 25 do 28 godina postaju zavisnici. To je jedan pomak koji se dogodio iz više razloga. Posmatrajući te zavisnike uočili smo da obično uzimaju loša pića, da piju na prazan stomak i piju alkohol pod stresom. To se najčešće dešava u zemljama koje su imale ovako burnu prošlost i tranziciju - kazala je Roganović.
Roganović je proučavajući vezu između roditelja alkoholičara i deteta narkomana, kaže, videla da je u odnosu na druge sredine to na našim prostorima izraženije.
- Visok je procenat dece narkomana čiji roditelji su alkoholičari. I upravo tu vezu treba proučavati da bismo radili prevenciju sa rizičnim grupama - kaže Roganović.
Ona je ponovila da je jedno od rešenja bolesti zavisnosti što više raditi na prevenciji, raditi sa zdravom decom i pružiti im mogućnost da nađu druge vidove življenja, odnosno zabave u slobodno vreme.
Kao članica ranije Vladine komisije za izradu akcionog plana za lečenje narkomanije, i sadašnjim učešćem u izradi strategije i akcionog plana u toj oblasti, Roganovićeva kaže da su oni dobro urađeni, jer je obuhvaćeno sve ono što se radi u svetu, ali ukazuje da je “ipak teško to inkorporirati”, odnosno omogučiti planovima da zažive.
I.KOMNENIĆ
Izvor:
vijesti.cg.yu