12. februar 2008.
Ukoliko razmišljate da napustite svoj grad na dan – dva zašto ne biste posetili Sombor, grad uspavanu lepoticu okruženu neverovatnom prirodom i skrivenim selima. Ribolov i mogućnost lova prvoklasne divljači stoji vam na raspolaganju.

Onaj ko preferira ravnicu više od planine Sombor će smatrati izuzetno atraktivnim. On je smešten u severozapadnom delu beskonačno zelene Bačke ravnice. Naime, po popisu iz 1991. godine bilo više od 100.000 stanovnika – polovina od toga živi u gradu, a polovina u obližnjim selima. Nalazi se samo 180 km od Beograda.
Među važnim sudbonosnim trenutcima u bogatoj istoriji Sombora biva i davanje mu statusa i prava Slobodnog kraljevskog grada koji je odobren od strane Austrijske imperatorke Marije Terezije 1749. godine.
Reka Dunav i duga kanalska mreža bogata je ribom i gustom šumom koja skriva velike igrače – visoku divljač svetske klase – ujedno je i raj za ribolovce i lovce. Ono što Sombor stvarno čini izuzetnim jesu bođoši zasađeni 1903. donešeni iz doline Misisipija i danas ih ima u Somboru preko 18000.
Mnogi će turisti uživati u mirnoći na korak od buke velikog grada. Stanovnici Sombora imaju svoju uzrečicu: "Uvek ima sutra".
Zeleni Sombor je poznat po svojoj kulturi, arhitekturi, urbanizmu, starim kočijašima, predivnim zelenim bođošima i istorijskim građevinama. Mnogo je zanimljivih stogodišnjih građevina kao što su:
- Pašina kula - najstarija građevina iz prošlosti, datira čak iz 16 veka
- Narodno pozorište Sombor koje je izgrađeno 1882. jedno je od najlepših pozorišta u zemlji
- Gradska kuća iz 1842.
- Oblasna kancelarija smeštena je u okviru Skupštine opštine iz 1808.
- Hram sv. Velikomučenika Georgija (Velika pravoslavna crkva) iz 1761.
- Crkva Sv. Trojstva (Katolička crkva) iz 1763.
- Franjevački manastir (Parohijski dvor-plebanija)
- Crkva sv. Stefana(Velika Rimokatolička crkva)
- Grašalkovićeva palata, građena 1763.
- Gradski muzej iz 1883.
- Narodna biblioteka iz 1877.
- Srpska čitaonica iz 1845.
- Norma iz 1778.
- Kronić palata iz 1906.
- Sokolski dom iz 1926.
- Galerija "Milan Konjović" koji je naslikao ovo slikarsko blago jeste njegov lični dar rodnom gradu iz 1966. godine
Kulturna zaostavština koja ostavlja pečat pisaca kao što su Laza Kostić i Veljko Petrović, te slikari Petar i Milan Konjović i mnogi drugi velikani iz prošlosti.
Pesme i stihovi napisani o ovome gradu govore nam koliko je on voljen. Ovo je grad sa dušom i srcem, grad prijatan za življenje.
Izvor: Turistička organizacija opštine Sombor