8. avgust 2008.

Broj smrtnih povreda na radu u Srbiji tokom prvih sedam meseci ove godine dva puta je veći u odnosu na isti period prošle, kaže Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić.
Ljajić je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije naveo da je u prvih sedam meseci ove godine od smrtnih povreda zadobijenih na radnom mestu preminulo 38 radnika, dok je u istom periodu prošle godine nastradalo 18 zaposlenih.
"Uzrok smrtih povreda na radu su uglavnom nekorišćenje zaštitne opreme, neadekvatna obezbeđenost objekata, ne primenjivanje mera bezbednosti i zdravlja na radu propisanih zakonom i nedovoljna stručnost zaposlenih", kazao je ministar rada i socijalne politike.
Prema Ljaićevim rečima najviše smrtnih i teških povreda na radu dešava se u građevinarstvu i zanatskim delatnostima.
On je dodao je u prvih šest meseci ove godine Republička inspekcija rada izvršila ukupno 9.309 nadzora tokom kojih je uočila oko 12.000 nepravilnosti na gradilištima i industrijskim pogonima.
"I kada inspekcija rada podnese krivičnu ili prekršajnu prijavu prijavu protiv nesavesnih poslodavaca problem je u tome što samo 12 odsto tih slučajeva dobije svoj sudski epilog. Predmeti godinama čekaju u fijokama", istakao je Ljajić.
On je najavio da će u cilju smanjenja smrtnih i teških povreda na radu u Srbiji Ministararstvo rada i socijalne politike do kraja septembra doneti Pravilnik o korišćenju sredstava zaštite na radu, a do kraja godine trebalo bi da bude usvojena i Strategija bezbednosti i zdravlju na radu.
Ministarrstrvo rada i socijalne politike od sutra će intenzivirati kampanju "Radimo bezbedno i zdravo". Propagandni materijal sa informacijama o primeni mera zaštite i bezbednosti na radu biće deljeni na gradilištima u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i Zrenjaninu.
Predsednik Granskog sindikata građevinarstva "Nezavisnost" Ranko Drljević ocenio je da je glavni uzrok povećanog broja povreda na radnim mestima "rad na crno i jurenje profita".
"Povrede na radu češće se dešavaju u privatnim nego u državnim preduzećima zbog toga što kod privatnika ima više zaposlenih na crno. Neretka je i pojava da nekvalifikovani radnici upravljaju veoma zahtevnim mašinama", naveo je Drljević.
Direktor Zavoda za medicinu rada Milan Pavlović rekao je da se u Srbiji godišnje registruje oko 100 obolelih od profesionalnih obolenja, što je za oko 10 do 15 odsto manje nego u zemljama Evropske unije.
Ipak Pavlović ističe da taj podatak nije u potpunosti realan i precizan. "Razlog tome je što veliki broj radnika radi na crno pa i nema prva na zdravstvenu zaštitu. Postoji i problem u dijagnostikovanju profesionalnih bolesti i njihovij registraciji", kazao je Pavlović.
Izvor:
Beta