Oko 80 % joda u organizmu je deponovano u štitastoj žlezdi ( oko 15 mg u odraslog čoveka). Na manjak joda
su posebno osetljiva mala deca, trudnice i dojilje. U ovim grupama je i povećana dnevna potreba za jodom. Nedostatak joda u ishrani dovodi do smanjenog stvaranja hormona štitaste žlezde i stanja koje se zove hipotireoidizam. Posledice po zdravlje su najteže kada je nedostatak joda prisutan kod trudnica, dojilja i male dece. Tada nastaju neplodnost, rani pobačaji, mrtvorođenost i rađanje teško mentalno i telesno obolele dece. Ovakva deca su niska, sa brojnim neurološkim i koštano-mišicnim oštećenjima, gluvonema, teško mentalno zaostala, kraćeg životnog veka i trajno upućena na tuđu negu i pomoć. Na nivou cele populacije nedostatak joda se manifestuje kao sniženje ukupnog koeficijenta inteligencije za 10 - 15 bodova.
| Nekoliko važnih činjenica Bolesti usled nedostatka joda u ishrani trenutno pogađa 740 miliona ljudi, 13% svetske populacije a računa se da je još 30% u riziku od razvoja nekih od oblika bolesti zbog nedostatka joda u ishrani. Bolesti usled nedovoljnog unosa joda ugrožavaju siromašne, trudnice, predškolsku decu, predstavljajući ozbiljan zdravstveni problem u preko 300 zemalja sveta. Oko 50 miliona ljudi u svetu pati od moždanog oštećenja uzrokovanog nedovoljnim unosom joda. Problem se može rešiti sa veoma malim količinama joda dnevno uz niske troškove. |
Izvor: Minaqua/Udruženje-Jod